U radu se razmatra odnos između sociologije kulture i kulturnih studija. Tvrdi se da odnos između tih dvaju pristupa kulturnoj analizi zahtijeva dublje istraživanje budući da među njima ima mnogo ...dodirnih točaka, ali da se, zbog uzajamnoga površnog poznavanja i nerazumijevanja istraživačkih ciljeva, njihov zajednički program često zanemaruje (ili čak opovrgava). K tomu, zajedničko naslijeđe često zamagljuje podjela na geografske i intelektualne kulture koja u grubim crtama odražava podjelu na zapadne (demokratske kapitalističke) i istočnoeuropske (postsocijalističke) epistemološke orijentacije u istraživanju društvenih promjena. Rezultat je da oba polja gube na svojoj teorijskoj i pedagoškoj moći. Rad upozorava na podrijetlo nekih međusobnih zabluda s namjerom da se ukaže na mogućnosti za uzajamno jačanje intelektualne snage pod uvjetom da sociologija kulture i kulturni studiji pomaknu svoj odnos od ignoriranja prema dijalogu.
ECONOMIC AND SOCIAL VIEWS IN THE SLOVENE PROGRESSIVE CAMP, 1930–35. PART II – THE INTELLECTUAL HISTORICAL ASPECTSIn the period between 1933 and 1935 the ideas about an extended and stronger role of ...the state in the economic life were inrepressibly spreading throughout Yugoslavia and thus also among the politicians of the Slovene progressive camp. This fact was evident not only from the changed rhetoric, revealing a shift in the political-economic paradigm, but also from the programme documents of the Yugoslav National Party (JNS), which demonstrated a substantive deviation as well as a clear programmatic departure from the liberal principles of the socio-economic order. The aforelying second part of the treatise deals with the following questions: in what way and to what extent did the popular ideas of that time – about building a “new order” and “man” – resonate in the Slovene progressive camp; and whether the economic doctrines were in fact adopted or newly formed (including the ideas about “planned economy” and “corporatist state”). The discussion transcends the framework of party politics and attempts to encompass, from a wider intellectual historical aspect, the various viewpoints which emerged inside the broader ideological camp. These viewpoints ranged from the indisputably liberal to the entirely socialist ones, while also including such which criticised the unbound economy from explicitly liberal positions. Intellectual heterogeneity also manifested in diverse understandings and assessments of the so-called corporatist state. It can be claimed that the “corporatist state” and “planned economy” represented nothing more than fancy slogans and a rhetorical adaptation to the spirit of the age. Kramer's circle was thereby distinctly characterised by a categorical rejection of Nazism, fascism and communism, while the younger generation was more susceptible to certain aspects of the non-liberal “socio-economic models”.
Primer obračuna z Revijo 57 konec 50-ih let je bil eden najbolj razvpitih sporov slovenskih komunistov z mlajšo generacijo intelektualcev, ki so po drugi svetovni vojni oblikovali svoj svetovni ...nazor. Jože Pučnik je med somišljeniki, ki so pozornost pritegnili s svojo ostrino, še posebej izstopal. Že med študijem je v svojih člankih v Reviji 57 kritiziral režim. V najbolj spornem članku je analiziral razhajanja med idejami vladajoče elite in realnostjo ter med miselnostjo in delom komunistov dve desetletji prej, ko so delovali nezakonito, in po vojni, ko so se utrdili na oblasti. Konec leta 1958 in v začetku 1959 je bila Revija 57 večkrat tarča kritik vodilnih politikov in tema številnih sej visokih organov. Politiki so neprestano ponavljali, da gre za skupino mlajših intelektualcev, ki da je snovala ilegalno sovražno organizacijo, širila protidržavno propagando in đilasovstvo, pozivala delavce k štrajku itd. Višek obračuna je bilo sojenju Pučniku 30. marca 1959, v katerem je bil obsojen na devet let hude zaporne kazni.
The case of settling scores with Revija 57 at the end of 50’s is one of the most infamous disputes of the Communist government in Slovenia with a younger generation of intellectuals who had shaped their worldview after WWII. Jože Pučnik stood out among its contributors, who attracted attention with the sharpness of mind. The criticism of the regime was during his study reflected in Pučnik’s articles in the Revija 57 magazine. In the most controversial article Pučnik analysed the discrepancies between the ideas of the ruling elite and reality, and between the mentality and the work of the Communists two decades earlier, when they were still operating illegally, and after the war, when they consolidated their official power. At the end of 1958 and in early 1959, the Revija 57 magazine was repeatedly targeted by the leading politicians and became the subject of numerous sessions held by high-level authorities. The politicians reiterated that the magazine were a group of young intellectuals, who formed an illegal hostile organization, spread anti-state propaganda and djilasism, called on workers to go on strikes etc. The encounters and intimidations finally escalated in a trial held on 30 March 1959, in which Jože Pučnik was sentenced to nine years of severe imprisonment.
Pričujoče magistrsko delo kritično analizira kompleksna in kontingenčna razmerja med politiko in lažjo ter tudi družbo, iz katere se prvi dve napajata. Politika pooseblja na eni strani skupek raznih ...konfliktov, zarot, hinavščine, izdajstva, na drugi strani pa predstavlja moč, sredstvo za delo v korist države, za narodov blagor oziroma skupno dobro.
Complex and contingent relationships between politics and lie inside the society where they exist are critically analysed in my master thesis. On one side politics presents the mass of conflicts, conspiracies, hypocrisy, and betrayal, but on the other side politics presents power, the means to work for the benefit of people and the country.
Oslanjajući se na klasificiranje uloge intelektualaca, autor se usredotočuje na pitanje kome i za koga intelektualci daju svoj glas. U članku se raspravlja nekoliko kritičnih pitanja: prvo, o pitanju ...jaza između teoretskog znanja i praktičnih kompetencija, drugo, pojmu javnog intelektualca, treće, o Chomskovoj paradigmi odgovornosti intelektualaca i, četvrto, povijesnoj rezonanci intelektualaca u neoliberalnom konceptu društva. Autor suprotstavlja stavove da je kraj povijesti i kraj ideologije dokrajčio istaknutu ulogu intelektualaca i alternativno gradi svoju tezu o mnogostrukom i višestrukom angažmanu u sferi civilnog društva. Neoliberalni poredak u ovom slučaju zaziva brojne izazove i odgovornosti: priliku za otvaranje novih mogućnosti za uloge intelektualaca u ovom nametnutom tržišno-upravljačkom i posljedično strukturno promijenjenom društvu. Intelektualci bi se u ovom povijesnom trenutku trebali okrenuti od pukih tumača zbilja prema zakonodavcima, kao što to očekuje Zygmunt Bauman.
Cilj ove analize je pronaći paralelizme između svjedočanstva dvojice hrvatskih katoličkih intelektualaca utamničenih u Jugoslaviji, Nikola Čolaka, koji u svojoj knjizi “Iza bodljikave žice. ...Svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji” opisuje razdoblje od 1945. do 1966., i Mirka Vidovića, koji iznosi svoje iskustvo između 1971. i 1976. u knjizi “Sakrivena strana mjeseca. Zapisi o Titovim tamnicama”, nastojeći prodrijeti što je moguće dublje u mehanizam jedne neljudske prakse nasilja i tiranije, koja djeluje izvan svojih vlastitih zakona. Iz tih paralelizama u radu se želi izvući konstantu komunističkog ophođenja prema političkim neistomišljenicima, makar oni bili nemilitantnoga karaktera. Dokazat će se da je komunizam u tih tridesetak godina razvio i učvrstio staljinističke sustave i metode obračuna s disidentima svih opredjeljenja te da je sedamdesetih godina počela djelovati nova generacija komunističkih prozelita, odgajana u novom poretku. Iznesene su ne samo osobne sudbine ove dvojice hrvatskih intelektualca nego i svih onih s kojima su se oni susreli i čije su priče osvjedočili u svojim knjigama.
On (Ir)Responsibility Of Intellectuals Rizman, Rudi
Političke perspektive : časopis za istraživanje politike,
01/2014, Letnik:
4, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Drawing on the classification of the roles of intellectuals, the author focuses on the issue to whom and for whom intellectuals are investing their voice. The article discusses several critical ...issues: firstly, the issue of a gap between theoretical knowledge and practical competences, secondly, the concept of public intellectual, thirdly, Chomsky s paradigm of the responsibility of intellectuals, and fourthly, the historical resonance of intellectuals in the neoliberal imagined society. The author opposes the views that the end of history and the end of ideology terminated the salient role of intellectuals and alternatively builds his argument on their manifold and multiple commitments in the spheres of civil society.The neoliberal order invites in this regard a number of challenges and responsibilities: an opportunity to open up new opportunities for the roles of intellectuals in the imposed market-managed and consequentially structurally changed society. Intellectuals at this very historical moment should turn from mere interpreters to legislators, as Zygmunt Bauman expects them to.
